www.tara-apartmani.com

Jezik...

KARAKTERISTIKE

Klimatske karakteristike

 

Klima područja pripada tipu kontinentalne planinske klime, sa nešto više vlage. Za Taru su karakteristična umereno topla leta sa neznatnim razlikama u padavinama u ekstremnim mesecima. Na klimu ovog područja veliki uticaj ima front sučeljavanja toplog vazduha sa juga i hladnijeg sa severa, pa uslovljava česta kolebanja temperature i nestabilno vreme. Najkišovitiji period je proleće, prvi sneg se javlja u oktobru, a poslednji u aprilu. Prosečna debljina snežnog pokrivača je 100 cm. Vazduh po svom kvalitetu i čistoći na ovom području predstavlja kapitalnu vrednost, pa je njegova zaštita jedan od glavnih zadataka planinskog uređenja područja. Smanjen sadržaj O2 u jedinici zapremine dovodi organizam u stanje kada je primoran da udiše veće količine vazduha, što ubrzava cirkulaciju, metaboličku aktivnost, poboljšava krvnu sliku i povoljno deluje na respiratorni sistem. Zbog ovakvih karakteristika vazduha Tara predstavlja planinsko klimatsko oporavilište.

 

 

 

Hidrološke karakteristike

 

Prema veličini površine, Tara je relativno siromašna vodom. Postoji nekoliko izvora u južnom delu površi. Oni se javljaju, po dnu uvala, na dodiru krečnjaka i bazičnih stena, i to: Bijela voda, Vasića ponor, Sekulić voda i izvor Zaboj. Na Mitrovcu ima tri izvora na dodiru rastresitog zemljišta sa krečnjakom. Na severnom odseku može se naći atmosferska voda koja se zadržava u pojedinim vrtačama, a na osluškoj površi nema ni takvih lokvi.

Hidrografske karakteristike uslovljene su geološkom građom (krečnjak) i režimom padavina. Na samom platou nema izrazitih vodotoka sem na severnom odseku gde su krečnjačka vrela koja upotpunjuju ambijentalni doživljaj vezan za ovu planinu. Jezera, Perućačko i Zaovinsko, omogućavaju spajanje jezerskog i planinskog turizma, ali nedovoljno valorizovanog, tako da izostaju iz turističke ponude ove planine.

 

Zaovinsko jezero

Geološka građa planine

 

Glavna masa planine Tare sastoji se od krečnjaka i dolomita srednjeg i gornjeg trijasa, dok obodne i mestimično centralne delove predstavljaju paleozojski škriljci, kredni fliš, stene dijabaz-rožnačke formacije i peridotiti. Krečnjaci i dolomiti su tektonski jako oštećeni, te su zahvaćeni karstnim procesom do velike dubine, što je uslovilo posebne geomorfološke i hidrogeološke odnose.

 

Paleozojski škriljci  se javljaju u podnožju severnog odseka, a zahvataju veliki prostor severno od Drine i oko Bajine Bašte.

 

Masivni krečnjaci  srednjeg i gornjeg trijasa predstavljaju najzastupljeniji litološki član. Izgrađuju zaravjeni masiv planine, zatim strme padine južno od Drine i masive Mrke kose, Janjča i Gostilje, na jugozapadu.

 

Dijabaz-rožnačka formacija jurske starosti otkrivena je u predelu Kaluđerskih Bara, Dobrog i Ljutog polja. Ona predstavlja izuzetno heterogeni kompleks sastavljen od glinaca, peščara, rožnaca, pločastih silifikovanih krečnjaka i dijabaza. Veliki prostor jugozapadno od Konjske reke izgrađen je od stena gornokredne starosti.

 

 

 

Ambijentalne vrednosti

 

Tara raspolaže prirodnim i ambijentalnim vrednostima koje po svom kvalitetu daju ovom prostoru posebnu draž. Područje takođe predstavlja prirodnu celinu izuzetnog značaja sa ekosistemima i predelima posebne vrednosti, koja se odlikuje prisustvom kuriozitetnih, reliktnih i endemičnih primeraka biljnog i životinjskog sveta, što je imalo i presudnu ulogu prilikom proglašenja Tare za Nacionalni park.